Česta pitanja

Česta pitanja

Poprilično sam zabrinuta oko pitanja odlagališta na kojem se nalazi ogromna količina smeća. Planirate li sanaciju postojećeg smeća? U posljednje vrijeme došlo je do nekoliko požara koji sasvim sigurno nisu bez posljedica (koncentracije metala vjerojatno su veće nego prije incidenata), što planirate napraviti kako u budućnosti opet ne bi došlo do takvih situacija? Ne možemo zanemariti činjenicu da su u blizini odlagališta dvije velike tvrtke, prehrambena i farmaceutska. Razmišljate li o gradnji novog odlagališta na nekoj udaljenijoj lokaciji koja ne bi bila u blizini prehrambene industrije i naselja?

Sanacija područja Piškornica započela je 2006. godine, a završena je 2012. godine kada je izgrađeno postojeće odlagalište Piškornica sa svim donjim brtvenim slojevima kako bi se spriječio utjecaj odloženog otpada na okoliš. Trajno zatvaranje i sanacija postojećeg odlagališta predviđeni su, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, najkasnije 12 mjeseci od početka rada regionalnog centra za gospodarenje otpadom „Piškornica“.
Sukladno Okolišnoj dozvoli za odlagalište i Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada vrše se redovne kontrole emisija u okoliš (4 puta godišnje podzemne i površinske vode), provedene kontrole emisija u okoliš nisu pokazale povećane koncentracije teških metala nakon spomenutih požara, odnosno nema nikakvih pokazatelja o povećanju koncentracija određenih parametara uslijed požara. Navedeni požari nastali su u 2016. godini nakon čega su značajna sredstva i napori uloženi u povećanje sigurnosti i prevencije požara (nabava dodatnih vatrogasnih cijevi, dodatna obuka zaposlenika, dodatan i poboljšani videonadzor, najam vatrogasnog vozila, povećana suradnja s vatrogasnim postrojbama – DVD Koprivnički Ivanec, JVP Koprivnica, DVD Virje). Nakon provedenih poboljšanja sustava od rujna 2016. godine nije nastao nijedan požar na odlagalištu Piškornica.
Industrijska zona Danica udaljena je od odlagališta Piškornica oko 4,5 km zračne linije (7,5 km cestovne udaljenosti) stoga zbog takove značajne udaljenosti i minimalnih mogućnosti utjecaja odlagališta navedene tvornice nisu bile ni razmatrane Studijom utjecaja na okoliš za odlagalište Piškornica.
Nije planirana gradnja novog odlagališta, već je, kao što je ranije navedeno, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom propisano trajno zatvaranje svih odlagališta na području Koprivničko – križevačke, Krapinsko – zagorske, Varaždinske i Međimurske županije najkasnije 12 mjeseci nakon početka rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ čija je gradnja planirana, prema prostornom planu općine Koprivnički Ivanec i Koprivničko – križevačke županije, na području gospodarske zone Piškornica.

Što je to cjeloviti sustav gospodarenja otpadom?

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva primjenu različitih načina postupanja s otpadom koji se međusobno nadopunjuju radi sigurnog i djelotvornog upravljanja komunalnim otpadom, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav se temelji na redu prvenstva gospodarenja otpadom (hijerarhiji otpada): od  sprječavanja nastanka otpada, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja, drugih postupaka oporabe (npr. energetska oporaba) i zbrinjavanja otpada.  Takav sustav gospodarenja otpadom je cirkularan (kružni), a temelji se na ideji da ono što je otpad jednom korisniku, postane sirovina drugom. Krajnji cilj sustava cjelovitog gospodarenja otpadom je smanjiti količinu otpada koji će se trajno odložiti i učiniti ga inertnim kako bi što manje ugrožavao okoliš, klimu i ljudsko zdravlje.

Kako sprječavati nastanak otpada?

U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom uvijek se polazi od sprječavanja nastanka otpada, no da bi se taj cilj ostvario, potrebno je da mi - građani, kao oni koji stvaraju komunalni otpad, prilikom svakodnevnog života počnemo razmišljati na ekološki prihvatljiv način te da stvari i resurse kojima se služimo počnemo koristi na način da ih što manje bacamo, a što više ponovno upotrebljavamo. Otpad vrlo često sadržava vrijedne sirovine koje se mogu vratiti u gospodarski sustav.

Što je primarna selekcija otpada?

Primarna selekcija otpada temelji se na odvojenom sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari i to na mjestu nastanka otpada omogućujući formiranje različitih tokova otpada što za posljedicu ima dugoročno kvalitetniju reciklažu.  Dakle, primarno selektirati otpad znači prilikom njegovog nastanka (tj. u trenutku kada odlučimo nešto „baciti“) u zasebnu kantu odvojiti sve ono što se može ponovno iskoristiti, odnosno reciklirati - takve korisne komponente stavljaju se u jednu, a sve ono što se ne može reciklirati u drugu. Korisne sirovine odvojene na ovakav način ne idu na obradu u centar za gospodarenje otpadom, već ostaju jedinici lokalne samouprave. Obveza osiguravanja uvjeta i provedbe propisanih mjera primarne selekcije otpada je na gradovima i općinama.

Ako će se otpad obrađivati u cgo, zašto moramo reciklirati?

Primarna selekcija otpada je razdvajanje otpada na korisne i nekorisne komponente prije odlaganja. Ona u prvom redu donosi izravnu financijsku korist gradu odnosno općini u kojoj živimo (recikliramo). Pritom pridonosimo smanjenju količine otpada koji ide na obradu što znači da izravno utječemo na cijenu transporta otpada do CGO.


 

Posljednje obavijesti


OBAVIJEST O ODVOZU OTPADA U DANE BLAGDANA - SVI SV ...

OBAVIJEST O PRESTANKU SAKUPLJANJA I ODVOZA OTPADA ...

OBAVIJEST O ODVOZU OTPADA U DANE PRAZNIKA - DAN NE ...
SVE OBAVIJESTI

Piškornica S.O. - prezentacija

Posljednje novosti

Iz kalendara događaja

Trenutno nema događaja.
SVI DOGAĐAJI